subota, 19. siječnja 2013.

Utječe li fizička aktivnost na mentalnu snagu?

U zadnje vrijeme sve više razmišljam kolika je povezanost između fizičkog vježbanja i mentalne snage. Ono što mi se stalno provlači kroz misli su riječi koje ja kao trener govorim svojim vježbačima; "ti to možeš", "nemoj odustati", "daj sve od sebe" itd.. Između ostaloga potičem ih da vide promjene koje se dešavaju sa njihovim tijelom. Ali, najveći utjecaj imam na njihovu mentalnu snagu. Zašto? Zato što je mozak "šef"! Ako tu nema snage i motivacije da se odradi, nema šanse da bude napretka. Koliko puta ste se našli u situaciji da ste dotakli gornju granicu i što se onda desilo? Napravili ste još jedno ponavljanje, još 10 metara, još jedan skok..Jačali ste mentalnu snagu a posljedice su se vidjele na Vašem tijelu. Također, kada ste popustili svojem "ja to ne mogu" onda ste također vidjeli posljedice na svom tijelu. Ne govorim samo o vizualnim promjenama. Iz osobnog iskustva mogu reći da me mentalna snaga nebrojeno puta izvukla iz situacije da odustanem, bilo to zbog nedostatka kisika, snage, ili boli uslijed neke lakše ozlijede.. 





Osim povoljnog utjecaja na mentalnu snagu tj sposobnost da se prebrodi krizni moment, vježbanjem povećavamo sposobnosti funkcioniranja našeg mozga. Neka od istraživanja na koja sam naišao, potvrđuju tezu da fizičkim aktivnostima( čak i laganim aktivnostima poput hodanja, istezanja)  možemo utjecati na sposobnost mozga da unaprijedi/zadrži razinu funkcioniranja. Više o tome možete pročitati ovdje: 


Da se vratimo na promišljanja s početka priče. Kakav utjecaj u biti ima fizička aktivnost na rekreativnog sportaša ili osobu koja se bavi nekom vrstom fizičke aktivnosti bez da sudjeluje u nekoj vrsti natjecanja?

Kao primjer mogu navesti jednu osobu s kojom trenutno radim. Ta osoba vrši dužnost voditelja u jednoj manjoj kompaniji. Kroz razgovor sam doznao da je ta osoba kroz vježbanje podigla razinu samopouzdanja do te granice da već svojom energijom minimalizira mogućnost konflikata na radnom mjestu. Pod time ne mislim da pokušava fizički nadjačati svoje zaposlenike :-) 
Ono što on navodi kao rezultat vježbanja nisu samo njegove fizičke sposobnosti, već mentalne poput samokontrole, te sposobnosti da kritične situacije rješava promišljeno i da se ne osjeća ugroženo. Razlog zašto se prije osjećao ugroženo nije njegova nesposobnost razgovora, već jednostavno nedostatak samopouzdanja. Samim time je pokušavao krizne situacije rješavati izbjegavanjem konflikata ali na način da  radi na svoju štetu. Osim što je promijenio svoj stav na poslu, rekao mi je da kod kuće također donosi bolje odluke. 


"Vježbanjem jačam svoju mentalnu snagu a promjene na tijelu su posljedica".


Drugi primjer je mlada poslovna žena koja je doživjela neke životno negativne situacije. I neko vrijeme je utjehu pokušavala pronaći u raznim ne - fizičkim aktivnostima. Samim time je počela padati u depresiju i zanemarivati svoje tijelo. Otada je počela propadati i njezina mentalna snaga. Što se točno dogodi? Je li ta osoba manje sposobna ili manje zna o svom poslu? Ne! Ali, shvatila je da se mora pokrenuti. Krenula je na treninge prvo dva puta tjedno, i po onome što mi je rekla, to joj je bilo potrebno da umiri svoj duh(iako joj je ponekad fizički bilo vrlo teško). Najveći napredak koji sam primijetio je bio na razini njezine mentalne snage i upornosti. Njezina oduševljenost sobom nakon što je odradila trening je bila nevjerojatna! 

Primjer zasigurno mogu biti neke svjetske kompanije koje svojim zaposlenicima plaćaju trenere i članarine u fitness centrima kako bi bili fizički aktivni. Naravno osim mentalne razine tu je i prevencija zdravlja. Ali te osobe neće morati svoju fizičku sposobnost (snagu, izdržljivost itd )prezentirati na sastancima ili svakodnevnom poslu. Za razliku od sportaša kojima se rad na poboljšanju njihovih sposobnosti rezultira kroz osvajanje medalja na natjecanjima.
Ali, nije li svaki dan na poslu također natjecanje? 




Moj zaključak za kraj je da fizičkom aktivnošću utječemo na mentalnu budnost i koncentraciju, poboljšanje raspoloženja, smanjenje osjećaja depresije, odgodu propadanja kognitivnih sposobnosti, samopouzdanje i motivaciju.