četvrtak, 7. svibnja 2015.

UTJECAJ VJEŽBANJA I PREHRANE NA OSTEOPOROZU




ŠTO JE TO OSTEOPOROZA?

Osteoporoza je bolest koja se postupno razvija tijekom razdoblja od više godina. Do bolesti dolazi kada osteoklasti napadaju i razgrađuju kost, a osteoblasti nisu u mogućnosti potpuno obnoviti kost, kao što je u normalnim okolnostima slučaj. Ako preventivne mjere nisu poduzete i osteoporoza se ne liječi, može napredovati neopaženo desetljećima, dok se ne dogodi fraktura.

U SAD-u 10 milijuna ljudi ima osteoporozu i 34 milijuna imaju nisku koštanu masu i zato se nalaze u visoko rizičnoj skupini za razvoj bolesti. Najpouzdanija metoda otkrivanja osteoporoze je koštana denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće koštane mase.

U Hrvatskoj, smatra se da 15% postmenopauzalnih žena (130.000) ima osteoporozu, a 30% (260.000) ima osteopeniju. Ugrožena je ženska populacija u postmenopauzi, no sve je više podataka o osteoporozi u muškaraca i danas se smatra da oni čine 30% bolesnika s osteoporozom te se ukupno smatra da u Hrvatskoj ima 200.000 bolesnika s osteoporozom i 400.000 s osteopenijom.


Kako promjenom načina života utjecati na pojavu osteoporoze i napredovanje bolesti?
* Neka vježbanje postane dio vaše svakodnevice. Kosti će pod utjecajem jasno određenih vježbi postupno postajati gušće i čvršče.
*Prestanite pušiti, čime ćete smanjiti rizik za pojavu osteoporoze i drugih bolesti.
*Smanjite unos gaziranih pića. Za fosfor koji se nalazi u tim pićima je potvrđeno da imaju negativan učinak na sastav koštanog tkiva.
* Budite sigurni da ste unijeli svoju dnevnu dozu kalcija (1200-1500 mg / dan nakon 50 godina) i vitamina D, obje hranjive tvari su potrebne za izgradnju i održavanje koštanog tkiva.
* Posavjetujte se s liječnikom za ispitivanje koštane gustoće, nakon 50 godina


VJEŽBANJE I OSTEOPOROZA

 Različiti načini vježbanja različito utječu na naše mišiće i kosti. Saznajte razliku između otvorenog i zatvorenog lanca lanca vježbe. U otvorenom lancu vježbe, ruke i noge mogu se slobodno kretati, tj nisu fiksirane. Iako neke vježbe otvorenog lanca imaju vrijednost, one stvaraju površinske sile na zglobovima i nisu učinkovite za sprečavanje osteoporoze. U zatvorenom lancu vježbi, ruke ili stopala su u fiksnom položaju. Ova vrsta vježbanja proizvodi tlačne sile, što je učinkovitije za sprečavanje osteoporoze.




Kako, koliko i čime vježbati?
Kardio vježbe:
Sprave poput orbitreka, bicikla ili različite vrste hodanja preporučaju se vježbačima početnicima. Za početak možete koristiti samo jednu spravu, a kasnije možete kombinirati više njih. Trajanje vježbi neka bude od 20 minuta pa kako budete sve sposobniji do 60 minuta. Te vježbe osim što potiču gustoću u vašim kostima, one također utječu na generalnu kondiciju i na srčano-krvožilni sustav. Ukoliko ste to već uključili u vašu rutinu, možete prijeći na slijedeći korak a to je vježbanje s teretima.

Vježbe s teretima:
Tereti mogu biti različitog oblika, ali preporuča se rad na trenažerima( fiksirane sprave)zbog manje mogućnosti ozljeđivanja. Najbolje su sprave koje aktiviraju veću grupu mišića.


*Vježbe za noge
Primjer takvih vježbi su čučanj i nožni potisak, koji uključuju mišiće natkoljenice(prednju i stražnju natkoljenice te mišiće potkoljenice.


a) Čučanj                                                              b) Nožni potisak

 
                   


c) Mrtvo vučenje (dead lift)



                                                             
  
     * Vježbe za gornji dio tijela

a) Zgibovi( uz pomoć trenažera)                              b) Potisak s ravne klupe (bench press)

                                  










Intenzitet i ekstenzitet:
Preporuka iz znanstvenih istraživanja je da se radi tri do četiri različite vježbe po treningu, u tri serije sa po 8 do 10 ponavljanja u svakoj seriji. Oporavak između ponavljanja je kratak( par sekundi), a odmor između serija je do 2 minute. Opterećenje se dozira tako da su Vam zadnja dva do tri ponavljanja u seriji teži za izvesti.

Progresija u vježbanju:
Očtuje se kroz upotrebu jednostavnijih vježbi bez vanjskih opterećenja, te kroz postupno uključivanje vježbanja na trenažerima i slobodnim utezima, s dodavanjem vanjskih opterećenja. trener je tu da korigira vaše držanje i izvedbu prilikom izvođenja vježbi, te da dozira opterećenje.


Ostali načini vježbanja koji se mogu provoditi:
*Plivanje: također dobar način za jačanje vaših kostiju, te stvaranje dobre bazične kondicije. Preporuča se kod početnika, kako bi bez velikih vanjskih opterećenja utjecali na jačanje mišića i kostiju cijelog tijela.
* Penjanje uz stepenice: ovovm vježbom jačate mišiće, postiže se veća gustoća u vašim kostima a možete se rješiti i potkožnog masnog tkiva. U početku ćete vjerojatno vrlo brzo osjećati umor, ali kako će se povećavati broj vaših treninga, tako ćete sve lakše svladavati taj napor. Ukoliko osjećate da vam se vrti ili, da nemate zraka, odmorite i ukoliko je potrebno, prestanite vježbati taj dan.


PREHRANA I OSTEOPOROZA

Uzročnici koji utječu na smanjenje gustoće kostiju:
1. Sol je loša za vaše kosti
-Sol može predstavljati veliku prepreku za čvrstoću kosti. Istraživanja su pokazala da žene u postmenopauzi s unosom hrane koja sadrži previše soli mogu izgubiti više koštanih minerala od drugih žena iste dobi.

-Također unosimo oko dva puta više natrija nego što bi trebali.“ Dietary Guidelines for Americans“ savjetuje ograničavanje natrija za 2.300 miligrama dnevno – to je jednako žličici soli. No, većina Amerikanaca i Europljana će unijeti barem 4000 mg dnevno. Općenito govoreći, za svakih 2.300 miligrama natrija koji unesemo, oko 40 miligrama kalcija će se izgubiti u urinu.
- Na većini proizvoda je označeno koliko taj proizvod sadrži natrija,pa se držite gore navedenih preporuka oko količine.

- Prilikom pripreme hrane, koristite namirnice kao što su pečena riba ili piletina, povrće kuhano na pari, pečeni krumpir i salatu. Nemojte dodavati sol.

2. Gazirani napitci
-Mnoga bezalkoholna gazirana pića a sadrže fosforne kiseline, što može povećati izlučivanje kalcija u urinu.
- Sva ta pića možete zamijeniti ostalim napicima kao što su mlijeko, razni jogurti, i sok od naranče, a koji mogu pomoći u borbi protiv osteoporoze.











srijeda, 6. svibnja 2015.

Prehrana 1. dio: Back to basics


S obzirom na statistički dokazano povećanje udjela pretilih ljudi unutar populacije u državama diljem svijeta, smatram da je potrebno ukazati na osnove koje su mnogi zaboravili. Kroz nekoliko tekstova moći ćete pronaći odgovore na pitanja poput; zašto uopće jedemo, što se dešava s hranom u našem tijelu,  koliko je dovoljno i što to trebamo jesti kako bi održali tijelo nutricionistički izbalansiranim, a ujedno i zdravijim.

U prvom postu " Back to basics" objasniti ću što su  makronutrijenti, mikronutrijenti, energija, tekućine, metabolizam, probava, apsorpcija, anabolizam, katabolizam, kako bi uopće znali što se sve dešava s hranom i pićem koje konzumiramo.  U drugom tesktu će biti više informacija o energetskoj potrebi tijela i odnosima makronutrijenata u prehrani.



ZAŠTO JEDEMO?

Od začeća, tijekom odrastanja i sve do starosti, pravilan izbor namirnica presudan je za uspješan psiho-fizički razvoj i život.  Pravilan izbor namirnica odnosi se na kvalitetu i kvantitetu određenih makro i mikro nutrijenata. "WHO" - Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na posrednu vezu između loših prehrambenih navika i razvitka mnogih bolesti.

Svako podneblje ima specifičnu vrstu prehrane, za koju se način pripreme prenosi generacijski . Moderan i ubrzan život, je na stolove donio brzu hranu(junk, fast food)  te prerađenu i svačime tretiranu hranu. Ono što unosimo kroz hranu utječe na rast i rad unutarnjih organa, na sposobnost reprodukcije, na fizičku i mentalnu aktivnost, te na očuvanje imuniteta.


                                                                     HIPOKRAT
                            "NEKA HRANA BUDE VAŠ LIJEK, A LIJEK VAŠA HRANA


Postoje tri smjera za unaprjeđenje prehrane na osobnoj razini:
1. regulirati prekomjeran unos hrane(energije)
2. regulirati nedovoljan unos hrane(energije)
3. regulirati deficit nekih  hranjivih tvari

S obzirom na navedeno, cilj svake prehrane je ravnoteža:
- makronutrijenata; ugljikohidrata, masti i bjelančevina
- mikronutrijenata; minerala i vitamina(anorganskih i esencijalnih tvari potrebnih tijelu)
- tekućina(potreba za vodom)
-energije(balans između energije unesene hranom i energije potrošene psiho - fizičkim aktivnostima)


PREPORUKA STRUČNJAKA:
Jedite hranu siromašnu zasićenim masnim kiselinama, kolesterolom, i šećerima, a bogatu žitaricama, povrćem i voćem.

Prehrambeni vodič ""Dietary guideliness for Americans" naglašava:
- Važnost svakodnevne primjerene tjelesne aktivnosti
- Važnost cjelovitih žitarica, voća i povrća u prehrani
- Važnost balansiranja unesene i potrošene energije
- Zastupljenost raznovrsnih namirnica u povoljnom omjeru.
- Važnost smanjenja potrošnje zasićenih masnih kiselina i šećera




U odnosu na način prehrane naših predaka kada je dominirala neprerađena hrana, današnja prehrana je energetski i količinski obilnija, ima dvostruko više masnoća, šećera i soli a manjak prehrambenih vlakana.


ŠTO SE TO DEŠAVA S HRANOM U NAŠEM ORGANIZMU?

                PROBAVA-APSORPCIJA--METABOLIZAM 


PROBAVA 
Hranu koju unesemo, žvakanjem ustinjavamo i ona se razgrađuje enzimima koji se nalaze u probavnim soskovima. Nakon toga se u želucu hrana razgrađuje pod utjecajem klorovodične kiseline. Ovisno o vrsti hrane koju smo unijeli, probavljanje traje između 30 minuta i 4 sata. Najlakše se probavljaju ugljikohidrati, zatim bjelančevine, a najduže masti. 

APSORPCIJA- upijanje hranjivih tvari
Vrši se kroz usta, jednjak, želudac te u tankom i debelom crijevu, a najveći dio upijanja hranjivih tvari se odvija u tankom crijevu.


METABOLIZAM
je u biti kemijska izmjena upijenih hranjivih tvari sve dok ne postanu sastavni dio tijela ili se kao višak ne izluče iz tijela. 

Metabolički procesi u tijelu:
1) Anabolizam(proces izgradnje)  
 obuhvaća sve kemijske reakcije koje hranjive tvari prolaze, tijekom kojih dolazi do izgradnje makromolekula u tijelu ili tkivu.

2) Katabolizam(proces razgradnje) obuhvaća procese razgradnje složenih molekula na jednostavnije manje spojeve uz oslobađanje energije. Dok su procesi izgradnje uglavnom redukcijski, procesi razgradnje su uglavnom oksidacijski procesi. Premda je prvotni cilj metabolizma esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina osigurati gradivnu tvar za razvitak, održanje i popravak različitih tjelesnih tkiva, spomenuti spojevi mogu biti i  izvor energije.


U sljedećem tekstu će biti više informacija o energetskoj potrebi tijela i odnosima makronutrijenata u prehrani.