Prehrana 1. dio: Back to basics

S obzirom na statistički dokazano povećanje udjela pretilih ljudi unutar populacije u državama diljem svijeta, smatram da je potrebno ukazati na osnove koje su mnogi zaboravili. Kroz nekoliko tekstova moći ćete pronaći odgovore na pitanja poput; zašto uopće jedemo, što se dešava s hranom u našem tijelu,  koliko je dovoljno i što to trebamo jesti kako bi održali tijelo nutricionistički izbalansiranim, a ujedno i zdravijim.

U prvom postu " Back to basics" objasniti ću što su  makronutrijenti, mikronutrijenti, energija, tekućine, metabolizam, probava, apsorpcija, anabolizam, katabolizam, kako bi uopće znali što se sve dešava s hranom i pićem koje konzumiramo.  U drugom tesktu će biti više informacija o energetskoj potrebi tijela i odnosima makronutrijenata u prehrani.

ZAŠTO JEDEMO?

Od začeća, tijekom odrastanja i sve do starosti, pravilan izbor namirnica presudan je za uspješan psiho-fizički razvoj i život.  Pravilan izbor namirnica odnosi se na kvalitetu i kvantitetu određenih makro i mikro nutrijenata. "WHO" - Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na posrednu vezu između loših prehrambenih navika i razvitka mnogih bolesti.

Svako podneblje ima specifičnu vrstu prehrane, za koju se način pripreme prenosi generacijski . Moderan i ubrzan život, je na stolove donio brzu hranu(junk, fast food)  te prerađenu i svačime tretiranu hranu. Ono što unosimo kroz hranu utječe na rast i rad unutarnjih organa, na sposobnost reprodukcije, na fizičku i mentalnu aktivnost, te na očuvanje imuniteta.

                                                                     HIPOKRAT
                            "NEKA HRANA BUDE VAŠ LIJEK, A LIJEK VAŠA HRANA


Postoje tri smjera za unaprjeđenje prehrane na osobnoj razini:
1. regulirati prekomjeran unos hrane(energije)
2. regulirati nedovoljan unos hrane(energije)
3. regulirati deficit nekih  hranjivih tvari

S obzirom na navedeno, cilj svake prehrane je ravnoteža:
- makronutrijenata; ugljikohidrata, masti i bjelančevina
- mikronutrijenata; minerala i vitamina(anorganskih i esencijalnih tvari potrebnih tijelu)
- tekućina(potreba za vodom)
-energije(balans između energije unesene hranom i energije potrošene psiho - fizičkim aktivnostima)


PREPORUKA STRUČNJAKA:
Jedite hranu siromašnu zasićenim masnim kiselinama, kolesterolom, i šećerima, a bogatu žitaricama, povrćem i voćem.

Prehrambeni vodič ""Dietary guideliness for Americans" naglašava:
- Važnost svakodnevne primjerene tjelesne aktivnosti
- Važnost cjelovitih žitarica, voća i povrća u prehrani
- Važnost balansiranja unesene i potrošene energije
- Zastupljenost raznovrsnih namirnica u povoljnom omjeru.
- Važnost smanjenja potrošnje zasićenih masnih kiselina i šećera

U odnosu na način prehrane naših predaka kada je dominirala neprerađena hrana, današnja prehrana je energetski i količinski obilnija, ima dvostruko više masnoća, šećera i soli a manjak prehrambenih vlakana.

ŠTO SE TO DEŠAVA S HRANOM U NAŠEM ORGANIZMU?

                PROBAVA-APSORPCIJA--METABOLIZAM 

PROBAVA 

Hranu koju unesemo, žvakanjem ustinjavamo i ona se razgrađuje enzimima koji se nalaze u probavnim soskovima. Nakon toga se u želucu hrana razgrađuje pod utjecajem klorovodične kiseline. Ovisno o vrsti hrane koju smo unijeli, probavljanje traje između 30 minuta i 4 sata. Najlakše se probavljaju ugljikohidrati, zatim bjelančevine, a najduže masti. 

APSORPCIJA- upijanje hranjivih tvari

Vrši se kroz usta, jednjak, želudac te u tankom i debelom crijevu, a najveći dio upijanja hranjivih tvari se odvija u tankom crijevu.

METABOLIZAM

je u biti kemijska izmjena upijenih hranjivih tvari sve dok ne postanu sastavni dio tijela ili se kao višak ne izluče iz tijela. 

Metabolički procesi u tijelu:

1) Anabolizam(proces izgradnje)  

 obuhvaća sve kemijske reakcije koje hranjive tvari prolaze, tijekom kojih dolazi do izgradnje makromolekula u tijelu ili tkivu.

2) Katabolizam(proces razgradnje) obuhvaća procese razgradnje složenih molekula na jednostavnije manje spojeve uz oslobađanje energije. Dok su procesi izgradnje uglavnom redukcijski, procesi razgradnje su uglavnom oksidacijski procesi. Premda je prvotni cilj metabolizma esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina osigurati gradivnu tvar za razvitak, održanje i popravak različitih tjelesnih tkiva, spomenuti spojevi mogu biti i  izvor energije.

U sljedećem tekstu će biti više informacija o energetskoj potrebi tijela i odnosima makronutrijenata u prehrani.