KINEZIOLOŠKA ANALIZA TESTA ANAEROBNOG KAPACITETA "300 YARDS"

STRUKTURALNA ANALIZA

Test "300 yards" spada u monostrukturalne cikličke aktivnosti.

 Ovim testom vrši se procjena brzinske izdržljivosti. Brzinsku izdržljivost sportaša može se opisati kao sposobnost izvođenja zadataka različitih intenziteta u produženom trajanju.

Test se prilikom testiranja izvodi samo jednom, a prethodi mu odgovarajuće zagrijavanje. Test se sastoji od istrčavanja dionice od 22,86 m i to 12 puta, znači da tijekom testa imamo isto toliko promjena pravaca kretanja.

Sama struktura kretanja sastoji se od koordiniranog rada ruku i nogu,  pravilnog postavljanja stopala na podlogu i kontroliranog rada ruku.

Tehnika trčanja, posebno u fazi promjene pravca kretanja, iznimno je bitna i uvelike utječe na rezultat samog testa.

Tijekom trčanja ruke su nam pogrčene u zglobu lakta, a prsti šake lagano pogrčeni i opušteni. Trčanje uglavnom izvodimo preko prednjeg dijela stopala, a petu spuštamo samo prilikom okreta.

Položaj glave je također vrlo bitan, jer ako nam glava ostane predugo pognuta kod okreta može uzrokovati skračivanje dužine koraka, nestabilniji položaj, te u konačnici lošiji rezultat. Pogled je usmjeren prema naprijed, a mišići lica bi trebali biti što opušteniji.

Kao što vidimo od iznimne je važnosti poznavanje elementarnih tehnika pravilnog

trčanja za izvedbu ove vrste testa, te isključivanje svih suvišnih pokreta u cilju postizanja zadovoljavajućih rezultata. Također treba naglasiti pravilnu tehniku disanja i kod ovakvih kratkih testova jer često dolazi do promjene ritma i dubine udisaja\izdisaja. 

ANATOMSKA ANALIZA

 U testu"300 yards", glavni pokretač u  strukturi kretanja,tj.

agonist je muskulus quadriceps femoris koji generira progresiju koraka.

Sinergisti u ovoj kretnji su m.rectus femoris,m.vastus lateralis,m.vastus mediali,m.gluteus maximus, te mišići potkoljenice m.triceps surae kojeg oblikuju dva mišića lista m.gastrocemius i m.soleus.

Omjeri rada pojedinih mišića tijekom ove vrste vježbe nisu isti , jer često dolazi do promjena pravca kretanja, a samim time i različitog opterećenja mišića.

U rad su uključeni i mišići stabilizatori trupa; trbušni mišići m.abdominalis, te leđa m.erector spinae. Kretnju u ramenom obruču potpomaže m.deltoideus i m.trapezius, a u radu ruku m.biceps brahii iako bi taj rad trebao biti što više smanjen.

BIOMEHANIČKA ANALIZA

Kod biomehaničke analize našeg testa vidljivo je kako tijekom trčanja postoji faza leta

(kada  nam noge nisu u kontaktu sa podlogom) i faza u kojoj nam je jedna noga u kontaktu s podlogom.

Ovdje razlikujemo 4 različite faze : fazu prednjeg oslonca, stražnjeg oslonca, prednjeg zamaha i fazu stražnjeg zamaha.

Povećavajući dužinu i frekvenciju koraka smanjujemo vrijeme kontaktnih faza. Prilikom promjene pravca kretanja prvo trebamo kontrolirano zaustaviti tijelo apsorbirati silu inercije , te istoj toj sili promijeniti smjer djelovanja. Od izuzetnog je značaja  kut između stopala i podloge, te kut u koljenom i zdjeličnom zglobu.

Longitudinalna dimenzionalnost skeleta nam može reći da viši sportaši imaju duži korak, ali u pravilu su manje agilni nego niži sportaši, no iznimke ipak postoje i to su one odlike vrhunskih sportaša koje se mogu prepoznati ovim testom.

 FIZIOLOŠKO-ENERGETSKA ANALIZA

Za vrijeme ove vrste testiranja dolazi do značajnih fiziološko-energetskih promjena. Opterećenje sportaša je 90-100%  što dovodi do maksimalnog opterećenja transportnog i vegetativnog sustava.

Ovaj sustav vježbe spada u anaerobni oblik rada, gdje se frekvencija srca kreće od 85 do 100%.

Povećanjem frekvencije srca raste i krvni tlak ( sistolički i dijastolički ) što značajno narušava ritmičnost disanja.

Energetske potrebe za ovu vrstu vježbe zadovoljavaju se iz fosfagene i glikolitičke energije. Odlike testa se vide u visokoj razini laktata u krvi od 10 mmol/l, te značajnom deficitu kisika u završnici vježbe.

INFORMACIJSKA ANALIZA

Test "300y" se sastoji od jednostavnih informacijskih elemenata.Na početku testiranja objasnit ćemo samu  izvedbu vježbe i demonstrirati je ako treba.

Opis testa: Na ravnoj površini označimo dvije crte na udaljenosti od 22,86 m. Ispitanik se nalazi iza startne linije u polu visokom startnom položaju i kreće sam onda kada je spreman. Zadatak je 12 puta istrčati navedenu dionicu maksimalnim intenzitetom dirajući crte nogom. Važno je tijekom testa glasno brojati i informirati sportaša koliko je istrčao i koliko još je dionica ostalo , te još važnije motivirati ga radi što boljeg izvođenja testa. Obrazac sa pripadajućim rezultatima koji se odnose na sportaše seniorske dobi:

                           

 ANTROPOLOŠKA ANALIZA

Utjecaj sportaševih antropoloških obilježja na uspješnost izvedbe ovog testa, odnosno jednadžba specifikacije vezana za test ne razlikuje jednadžbu specifikacije u procesu učenja i u procesu vježbanja radi svoje jednostavnosti.

Jednadžba specifikacije za 300Y test:

  Rez 300Y test = ∑ 60% Anaer.kap.+ 20% Brzina+ 10% Rel.e.s+ 10%Aer.kap

Kao što vidimo, na uspješnost izvedbe 3ooY testa najviše utječe funkcionalna sposobnost anaerobnog kapaciteta, u manjoj mjeri aerobni kapacitet, zatim motoričke sposobnosti kao brzina i relativna eksplozivna snaga.

Moglo bi se još navesti i da mali utjecaj na izvedbu testa imaju i antropometrijske karakteristike u pozitivnom ili negativnom smislu kao longitudinalna dimenzionalnost skeleta, te potkožno masno tkivo. 

  Koliko 300Y test utječe na sportaša kada ga uvedemo u program kondicijske pripreme kao vježbu za razvoj pojedinih antropoloških obilježja ( brzinska izdržljivost ) možemo vidjeti iz jednadžbe vrijednosti.

Jv 300Y = ∑ 60% Anaer.kap.+ 30% Brzina +10% Rel.e.s.

U gornje prikazanoj tabeli možemo vidjeti okvirne modalne vrijednosti i koristiti ih za usporedbu.

Visokim intenzitetom izvođenja ovog testa razvijamo prvenstveno anaerobni kapacitet  i brzinsku izdržljivost specifičnu za sportove s loptom(košarka, rukomet, ragbi...)

             OSTANITE AKTIVNI - ISPLATITI ĆE VAM SE

Prema istraživanjima, osobe koje su tijekom života tjelesno aktivne žive duže i kvalitetnije. S obzirom na promjenu vrsta poslova, sedentarni način života i kaloričniju hranu, potrebno je u svoju rutinu ubaciti određene aktivnosti. Te tjelesne aktivnosti mogu biti svakodnevne(nižeg intenziteta) ili 2 do 3 puta tjedno(višeg intenziteta) ili kombinacija navedenog.
Čak i osobe s rizičnim faktorima poput visokog tlaka i dijabetesa mogu ostvariti značajne benefite ukoliko uvedu tjelesnu aktivnost u svoj život. Kao što znate, vježbanje će vam pomoći povećati snagu i izdržljivost, izbalansirati sastav tijela, te pomoći u borbi protiv lošeg raspoloženja, depresije i anksioznosti. Na fiziološkoj razini, redovito vježbanje može sniziti visoki krvni tlak, razinu kolesterola i šećera, te održati kosti jakima i punima.

PRVI KORAK - Jeste li zdravstveno sposobni za povećanje tjelesnih aktivnosti? 

Prije nego započenete s vježbanjem ili odradite uvodno inicijalno testiranje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, odgovorite iskreno na ovih 7 pitanja:

1. Je li Vam liječnik ikada rekao da imate ograničenja bilo kakvog tipa za tjelesno vježbanje?
2. Osjećate li bol u prsima tijekom bilo kakve aktivnosti?
3. Jeste li u proteklih nekoliko mjeseci osjetili naglo lupanje srca?
4. Zavrti li Vam se ponekad u glavi i tada izgubite ravnotežu? 
5. Gubite li kada svijest?
6. Imate li problema s kostima, vezivnim tkivom ili mišićima koji bi mogli postati problematičniji  uslijed povećanja tjelesnih aktivnosti?
7. Je li Vam doktor nedavno propisao lijekove za reguliranje krvnog tlaka ili za srce?

                         

Napomena: 

Ako ste odgovorili sa DA na jedno ili više navedenih pitanja, ako imate 40 ili više godina, ili ste bili duže vrijeme fizički neaktivni, posavjetujte se sa svojim liječnikom prije nego započenete s vježbanjem ili povećanjem svojih tjelesnih aktivnosti. 

DRUGI KORAK- Što, kako, koliko i kada?

Prije nego krenete s povećanjem tjelesnih aktivnosti ili vježbanjem, postavite realne vremenske i tjelesne ciljeve, a nakon toga vremensku razradu i metode kako postići te ciljeve. Pri tome je bitno odrediti aktivnosti, vježbe, te intenzitete i ekstenzitete rada, odmora i treninga. Ukoliko to ne znate sami, potražite kondicijskog trenera u svojoj blizini i posavjetujte se. Bitno je naglasiti da nije svaki program dobar za svakoga, jer niti ne startate iz istog niti imate iste ciljeve. Razni programi kod nekoga mogu dovesti do željenog napretka, dok kod drugih mogu dovesti do odustajanja ili ozljeđivanja. 

TREĆI KORAK - Tijekom vježbanja

Ukoliko tijekom vježbanja osjetite bol u prsima, privremeni gubitak fokusa ili svijesti, odmah prekinite s aktivnošću, te se konzultirajte s liječnikom. U početku, moguće je da ćete imati upale mišića ali to će s vremenom proći. Ukoliko osjetite nekomfornu bol zbog lošeg držanja, pokreta ili izvedbe, posavjetujte se s trenerom ili specijalistom. Odaberite aktivnost koja će Vam biti izazovna, dajte si vremena da se naviknete na određene metode i prepustite se. Pratite napredak putem testiranja sposobnosti i uživajte u plodovima svog rada. 

                                                   

                                OSTANITE AKTIVNI - ISPLATITI ĆE VAM SE!